Preskoči na glavni sadržaj

Njega stopala

Bromodoza ili pojava neugodnog mirisa stopala često se javlja kod velikog broja ljudi, a jedan od glavnih uzroka su bakterije koje razlažu znoj iz znojnih žlijezda te pritom stvaraju neugodan miris. Kako ga ukloniti?



Sigurno ste se barem kao dijete zapitali zašto stopala ne mirišu. Naime, kako bi se regulirala tjelesna temperatura tijekom toplijih dana ili nakon vježbanja, znoj se luči iz znojnih žlijezda koje su najbrojnije na dlanovima i stopalima. Budući da dlanove neprestano koristimo za brojne aktivnosti, između ostalog i prehrane, nužna je konstantna higijena tog dijela tijela pa do razvoja bakterija i razlaganja znoja ne dolazi u tolikoj mjeri.



Međutim, stopala su često zatvorena unutar cipela i čarapa te, za razliku od dlanova, ne dobivaju potrebnu njegu svakog trenutka pa su podložnija stvaranju neugodnog mirisa. Posebnu pažnju moramo usmjeriti i prema materijalu čarapa gdje su poželjniji prozračniji materijali poput pamuka i vune, za razliku od poliestera i sličnih umjetnih vlakana. Osim nošenja iste obuće, nelagodu nam može stvoriti i stres pod kojim se znoj intenzivno luči u svim dijelovima tijela, a veliku ulogu igra i osobna higijena. Što se tiče posebnih skupina zahvaćenih pojačanim lučenjem znoja na stopalima, ističu se tinejdžeri i trudnice kojima je ova pojava uvjetovana hormonalnim promjenama, a nešto ekstremniji slučajevi uključuju hiperhidrozu, odnosno prekomjerno znojenje. 



Kako biste spriječili bakterije na vašim stopalima da vam razlaganjem znoja stvaraju nelagodu, možete se poslužiti nekim prirodnim metodama poput kupanja nogu u slanoj vodi, otopini octa ili čak čaju. Sva tri slučaja stvaraju okolinu pogubnu za bakterije. Nakon pranja, stopala njegujte Puder-kremom za stopala koja otklanja neugodne mirise i umanjuje znojenje, umiruje umorna i bolna stopala. Suši se odmah nakon nanošenja tako da je možete nanijeti i ujutro prije obuvanja, odnosno navečer prije spavanja.

Popularni postovi s ovog bloga

Bučino ulje za kožu

Bučino ulje je delicija u gastronomiji, ali je i hrana za kožu i kosu. Odlično je za opuštajuće masaže, ostavlja kožu mekom, hrani kosu itd.


Što je primorcima maslinovo, to je nama kontinentalcima bučino ili tzv. crno ulje.Navikli smo nataj jaki miris i okus u svim salatama i ostalim jelima. U zadnje vrijeme dokse poljoprivreda i obrada zemlje konačno na mala vrata vraćaju "u modu", u Hrvatskoj imamo nekoliko desetaka vrlo kvalitetnih uzgajivača buča i proizvođača bučinog ulja pa se ono sada popularizira i na Mediteranu, a neke recepture nam sugeriraju čak i pečenje jaja na bučinom ulju, sladoled od vanilije s bučinim uljem, namaz od bučinih koštica, bučino brašno i sl. Nekada je ono samo bilo "fino" i koristilo se za hranu jer ljudi nisu imali novaca za kupnju već su sami proizvodili hranu, a danas se na veliko piše i priča o svojstvima i koristima tog kontinentalnog "crnog zlata". Naučili smo da pomaže kod bolesti prostate, da je odlično za opuštajuće ma…

Hidrolat smilja

Hidrolat smilja (Helicrysum Italicum flower steam water) vodena je iscrpina ljekovitog smilja, izuzetno korisna u anti-age njezi, tretmanu mrlja od sunca, strija i mnogih drugih kožnih problema. Možete ga nabaviti direktno od nas na, ili u bio&bio trgovinama te u Kantarionu.

Što je zapravo hidrolat? Hidrolati se nazivaju cvjetnim vodicama, ali to nisu jer hidrolat i cvjetna vodica su ustvari dvije potpuno različite iscrpine bilja. Cvjetna vodica je voda u kojoj se namače biljka; npr. najčešće se to radilo u povijesti s ružinim laticama i sl. koje su se onda koristile za miris i za njegu kože, a i dandanas se u kućnoj radinosti miješaju s alkoholom jer su zbog vodene baze mikrobiološki nestabilne i podložne kvarenju te se koriste kao domaći after shave i sl. Hidrolati su također tzv. vodene iscrpine biljke, ali dobivene destilacijom, točnije hidrolat je nusprodukt destilacije. Kada se radi destilacija biljaka vodenom parom, voda koja prva istječe iz kotla za destilaciju na kojoj pli…

Prirodni sapuni Kuće magične trave

Prirodni sapuni su osnova svakodnevne higijene i njege kože. U tekućim šamponima i sapunima konvencionalne proizvodnje moguće je naići na svakojake sastojke koje ni ne znamo pročitati kao što su kemijski pjenjači, umjetni mirisi, različiti naftni derivati vrlo štetni za kožu i okoliš, a s obzirom na to da svi tekući proizvodi sadrže vodu, oni moraju na neki način biti i konzervirani, gdje dolazimo i do velikih količina štetnih konzervanasa. Prirodni sapuni su stoga ne samo alternativa, nego i logična potreba.

Kao i sve ostalo u životu, i higijena i njega tijela svode se na praktičnost, ekonomičnost i uštedu vremena. Iz tog razloga navikli smo na korištenje kozmetičkih preparata u praktičnim pakiranjima, na šprice, sprejeve, pumpice i sl. Pogotovo je to vidljivo kod uporabe sapuna. Koristeći tekuće sapune (deterdžente) za pranje ruku, lica i tijela, u plastičnim bočicama i na pumpicu, potpuno smo zaboravili na prirodne sapune kakve su koristile, a i same radile naše bake. 
Danas, kada sm…