Preskoči na glavni sadržaj

Prirodna krema za sunčanje

Stižu nam topliji dani, a samim time i jača želja za dužim boravkom na suncu i postizanjem preplanulog tena. Prirodne kreme za sunčanje najbolji su odabir za zaštitu kože od UV zračenja. Stoga smo pripremili za vas najnoviji proizvod za sunčanje bez kojeg ne možemo zamisliti ljeto.



Svi znamo da prekomjerno izlaganje direktnoj sunčanoj svjetlosti i toplini ljeti kada je ona najjača – u vrijeme između 11 i 17 h – može uzrokovati ozbiljna oštećenja kože koja mogu biti trajna i čak opasna po život ako se to čini često i u dužem vremenskom periodu. Štetne UV zrake mogu uzrokovati trajna oštećenja kože koja na kraju mogu rezultirati čak i malignim oboljenjima tog našeg najvećeg organa.

Daleko do toga da sunčanje nije zdravo ili da je nepotrebno. Sunce je najveći izvor D-vitamina koji je neophodan za ljudska bića, za njihovo zdravlje, život i normalno funkcioniranje. Manjak D-vitamina može biti štetniji čak i od opeklina uzrokovanih prekomjernim sunčanjem i zbog toga je dobro boraviti na suncu, dobro je sunčati se, ali je vrlo važno da naša koža bude zaštićena prirodnim sredstvima za zaštitu od UV zraka i s odgovarajućim SPF faktorom.



Preplavljeni smo različitim konvencionalnim proizvodima za zaštitu od sunca, s raznim SPF faktorima čak do 80. SPF faktor označava koliko dugo možemo izlagati kožu suncu bez da se u međuvremenu okupamo ili ponovo nanosimo sredstvo zaštite. Proizvodi za zaštitu od sunca mogu biti kemijskog ili mineralnog podrijetla. Kemijska sredstva za zaštitu od sunca ulaze direktno u krvotok i remete rad endokrinog sustava, vrlo su toksična i u sebi sadrže kancerogene tvari. Takvih proizvoda je na tržištu čak 84 %, što je dokazala jedna nezavisna agencija iz SAD-a. Pretjeranim mazanjem takvim kremama blokira se prirodno stvaranje D-vitamina u organizmu i organizam slabi.

Za očuvanje zdravlja kože vrlo je bitan i beta-karoten sadržan u mrkvi, pospješuje i ubrzava tamnjenje, dobijanje ljepše brončane boje i štiti kožu. Također, E-vitamin je vrlo važan i za vrijeme i poslije sunčanja jer djeluje protiv oštećenja kože i pomaže u njihovu oporavku.

U prirodi postoji i velik izbor biljaka koje posjeduju zaštitni faktor, pa tako je već svima poznato da maslinovo ulje koje je najrasprostranjenije u prehrani i kozmetici ima veoma niski zaštitni faktor, otprilike 2, karite maslac ima prirodni faktor 4, ulje lješnjaka ima faktor od 15 do 20, ulje čileanske masline također itd. Upravo na bazi prirodnih ulja i maslaca s prirodnim zaštitnim faktorom potrebno je birati kreme za zaštitu od sunca.



Prirodna krema za sunčanje Kuće magične trave sadrži u sebi najkvalitetnija ulja, maslace i mineralne tvari koje su potrebne za zaštitu kože od sunca. Macerat mrkve i nevena u maslinovu ulju – prirodni beta-karoten, E-vitamin koji štiti kožu od oštećenja i popravlja već nastalu štetu, organsko hladno prešano ulje lješnjaka i karite maslac u kombinaciji s cinkovim oksidom – netoksičnim mineralom koji stvara mehaničku zaštitu od sunca, tj. ne šteti krvotoku, već djeluje po principu zrcala i odbija štetno UV zračenje od naše kože, a također ima i svojstvo apsorbiranja UV zraka te antigljivično i antiseptičko djelovanje.

Uživajte na suncu jer vam je D-vitamin prijeko potreban, odaberite doba dana kada sunce nije najjače i tu i tamo preskočite mazanje kremom kako biste potakli organizam da sam stvara D-vitamin.

Nakon sunčanja, nanesite Mlijeko za poslije sunčanja Kuće magične trave koje će vašu kožu nahraniti bogatim uljima sjemenki badema, lješnjaka i marelice te rashladiti hidrolatom mente i oduševiti mirisom čokolade i lavande...

Kremu za sunčanje i ostale proizvode za ljetnu njegu tijela možete nabaviti direktno od nas. Naručite putem kontakt-narudžbenice.

Popularni postovi s ovog bloga

Hidrolat smilja

Hidrolat smilja (Helicrysum Italicum flower steam water) vodena je iscrpina ljekovitog smilja, izuzetno korisna u anti-age njezi, tretmanu mrlja od sunca, strija i mnogih drugih kožnih problema. Možete ga nabaviti direktno od nas na, ili u bio&bio trgovinama te u Kantarionu.

Što je zapravo hidrolat? Hidrolati se nazivaju cvjetnim vodicama, ali to nisu jer hidrolat i cvjetna vodica su ustvari dvije potpuno različite iscrpine bilja. Cvjetna vodica je voda u kojoj se namače biljka; npr. najčešće se to radilo u povijesti s ružinim laticama i sl. koje su se onda koristile za miris i za njegu kože, a i dandanas se u kućnoj radinosti miješaju s alkoholom jer su zbog vodene baze mikrobiološki nestabilne i podložne kvarenju te se koriste kao domaći after shave i sl. Hidrolati su također tzv. vodene iscrpine biljke, ali dobivene destilacijom, točnije hidrolat je nusprodukt destilacije. Kada se radi destilacija biljaka vodenom parom, voda koja prva istječe iz kotla za destilaciju na kojoj pli…

Bučino ulje za kožu

Bučino ulje je delicija u gastronomiji, ali je i hrana za kožu i kosu. Odlično je za opuštajuće masaže, ostavlja kožu mekom, hrani kosu itd.


Što je primorcima maslinovo, to je nama kontinentalcima bučino ili tzv. crno ulje.Navikli smo nataj jaki miris i okus u svim salatama i ostalim jelima. U zadnje vrijeme dokse poljoprivreda i obrada zemlje konačno na mala vrata vraćaju "u modu", u Hrvatskoj imamo nekoliko desetaka vrlo kvalitetnih uzgajivača buča i proizvođača bučinog ulja pa se ono sada popularizira i na Mediteranu, a neke recepture nam sugeriraju čak i pečenje jaja na bučinom ulju, sladoled od vanilije s bučinim uljem, namaz od bučinih koštica, bučino brašno i sl. Nekada je ono samo bilo "fino" i koristilo se za hranu jer ljudi nisu imali novaca za kupnju već su sami proizvodili hranu, a danas se na veliko piše i priča o svojstvima i koristima tog kontinentalnog "crnog zlata". Naučili smo da pomaže kod bolesti prostate, da je odlično za opuštajuće ma…

Ulje sjemenki grožđa protiv bora

Ulje sjemenki grožđa neizostavan je sastojak mnogih preparata za anti-age njegu kože. Zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima, grožđe može usporiti procese starenja odnosno, hraneći nas i iznutra i izvana, pomaže održati organizam mladim.

U vrijeme našeg djetinjstva, a i danas se taj trend vraća, mnogo je stanovnika sjeverozapadne Hrvatske obrađivalo svoj dio brežuljka uzgajajući slatko bobičasto voće iz kojeg se proizvodilo piće koje nama djeci nikako nije odgovaralo. Danas se rado sjećamo svih berbi i proslava Martinja, koje su bile vrijeme okupljanja cijele šire obitelji i prijatelja. Fešte su trajale do dugo u noć dok je u podrumu bućkao mošt koji se pretvarao u vino, a tzv. trop ili ostatak od prešanja, kožice od bobica, peteljke i koštice bacale su se po goricama umjesto gnojiva za sljedeću godinu.
Upravo te sjemenke koje smo bacali, nesvjesni tada koliko su dragocjene, najkorisniji su dio grožđa. Sjeme kao izvor života u sebe posprema sve najkvalitetnije sastojke kako bi…