Preskoči na glavni sadržaj

Prirodni dezodorans

Antiperspiranti vs. prirodni neutralizatori neugodnih mirisa

Živimo u potrošačkom društvu, a higijenske potrepštine su u današnje vrijeme nešto bez čega se ne može i svakodnevno se na te stvari troši najveći dio novca u kućanstvima. Industrija to jako dobro zna i koristi sva moguća sredstva da nas „nagovori“ da kupimo baš „taj proizvod“.

Pa tako, između ostalog, kad gledamo reklame koje vrište kako ostati svjež, kako se ne oznojiti, 24 sata, 48 sati itd., s razumne točke gledišta čovjek prvo pomisli: a tko se u 48 sati bar jednom ne okupa? Što će nam proizvod koji sprečava znojenje 48 sati?

Opće je poznato da je znojenje normalna fiziološka pojava. Znojenjem izbacujemo većinu štetnih tvari iz organizma i tako se on čisti. Znojenjem se u velikim vrućinama tijelo rashlađuje i štiti organizam od pregrijavanja. Upravo zato što znojem iz tijela izlaze štetne tvari, znoj ima neugodan miris te se pogoršava u kombinaciji s bakterijama koje se nalaze na površini kože, pogotovo ispod pazuha gdje je znojenje najjače... Miris znoja najviše ovisi o našim prehrambenim i drugim životnim navikama, o funkcioniranju našeg organizma te se zbog nekih problema u organizmu može i pojačati što nam je jedno od prvih upozorenja da u organizmu nešto nije u redu.



Zbog svega navedenog, čovjek se mora znojiti i ne zaustavljati znojenje raznim preparatima koji to sprečavaju jer zbog toga sve štetne tvari ostanu u organizmu te se manifestiraju u obliku raznih alergija, čvorića i grudica ispod pazuha, na prsima i sl.

Upravo je nastanak raka dojke usko povezan s korištenjem štetnih kozmetičkih proizvoda koji sadrže parabene (metil-paraben, etil-paraben, propil-paraben, butil-paraben, izobutil-paraben i E216), štetne metale (aluminij, bakar, antimon, olovo, arsenit, živu, barij, nikl, kadmij, selenit, krom, kositar, kobalt i vanadat) i mnoge druge. Ove se kemikalije obično koriste u dezodoransima i antiperspirantima, losionima i kremama za sunčanje, šamponima i regeneratorima, kozmetici i šminci, gelovima za brijanje, farmaceutskim lijekovima, pastama za zube i prehrambenim aditivima.

Dezodoransi i antiperspiranti su neki od primarnih izvora parabena. Važno je prepoznati da, bez obzira na to što nanosite na vašu kožu, može biti apsorbirano u vaše tijelo i potencijalno uzrokovati ozbiljnu štetu tijekom vremena, i postoje brojna istraživanja koja to i pokazuju.
Kad je u pitanju nazočnost aluminija u antiperspirant-formulama, istraživanja su pokazala da primarni oblik aluminija, aluminijev klorid, koji se koristi u kozmetici, ima sposobnost mijenjanja stanica raka tako da pretvara zdrave stanice u kancerogene.



Zato za sebe treba birati samo potpuno prirodne proizvode, dezodoranse koji djeluju antibakterijski i neutraliziraju neugodne mirise, a ne sprečavaju znojenje i ne sadrže konzervanse, parabene i štetne metale poput aluminija.

Kuća magične trave ima u svojoj paleti proizvoda dvije vrste prirodnog dezodoransa u stiku. Melisin prirodni dezodorans na bazi pčelinjeg voska, sode bikarbone, kukuruznog škroba i eteričnih ulja, potpuno je prirodan, garantirano bez aluminija i djeluje antibakterijski. Njegovo djelovanje protiv neugodnih mirisa može trajati do 8 sati, a nakon toga najbolje je upotrijebiti blagi sapun i vodu, te ga nanijeti ponovo.

Za populaciju koja ne koristi sirovine životinjskog podrijetla, Melisin prirodni dezodorans postoji i u veganskoj verziji, na bazi biljnog umjesto pčelinjeg voska, također sode bikarbone i eteričnih ulja koja djeluju na neugodne mirise tako da ih neutraliziraju. Veganski deostik se preporuča i osobama koje se jače znoje jer zbog eteričnog ulja kadulje ima jače djelovanje.
Prirodni Melisini dezodoransi pokazali su se odličnima i kod školske djece koja se bave raznim sportovima te se jače znoje, i kod djevojčica, i kod dječaka.

Dezodoransi su bez konzervansa i parabena i sadrže ekološka eterična ulja te njihovim korištenjem nećete u svoj organizam unositi još više štetnih tvari, nego čistu prirodu...

Popularni postovi s ovog bloga

Hidrolat smilja

Hidrolat smilja (Helicrysum Italicum flower steam water) vodena je iscrpina ljekovitog smilja, izuzetno korisna u anti-age njezi, tretmanu mrlja od sunca, strija i mnogih drugih kožnih problema. Možete ga nabaviti direktno od nas na, ili u bio&bio trgovinama te u Kantarionu.

Što je zapravo hidrolat? Hidrolati se nazivaju cvjetnim vodicama, ali to nisu jer hidrolat i cvjetna vodica su ustvari dvije potpuno različite iscrpine bilja. Cvjetna vodica je voda u kojoj se namače biljka; npr. najčešće se to radilo u povijesti s ružinim laticama i sl. koje su se onda koristile za miris i za njegu kože, a i dandanas se u kućnoj radinosti miješaju s alkoholom jer su zbog vodene baze mikrobiološki nestabilne i podložne kvarenju te se koriste kao domaći after shave i sl. Hidrolati su također tzv. vodene iscrpine biljke, ali dobivene destilacijom, točnije hidrolat je nusprodukt destilacije. Kada se radi destilacija biljaka vodenom parom, voda koja prva istječe iz kotla za destilaciju na kojoj pli…

Bučino ulje za kožu

Bučino ulje je delicija u gastronomiji, ali je i hrana za kožu i kosu. Odlično je za opuštajuće masaže, ostavlja kožu mekom, hrani kosu itd.


Što je primorcima maslinovo, to je nama kontinentalcima bučino ili tzv. crno ulje.Navikli smo nataj jaki miris i okus u svim salatama i ostalim jelima. U zadnje vrijeme dokse poljoprivreda i obrada zemlje konačno na mala vrata vraćaju "u modu", u Hrvatskoj imamo nekoliko desetaka vrlo kvalitetnih uzgajivača buča i proizvođača bučinog ulja pa se ono sada popularizira i na Mediteranu, a neke recepture nam sugeriraju čak i pečenje jaja na bučinom ulju, sladoled od vanilije s bučinim uljem, namaz od bučinih koštica, bučino brašno i sl. Nekada je ono samo bilo "fino" i koristilo se za hranu jer ljudi nisu imali novaca za kupnju već su sami proizvodili hranu, a danas se na veliko piše i priča o svojstvima i koristima tog kontinentalnog "crnog zlata". Naučili smo da pomaže kod bolesti prostate, da je odlično za opuštajuće ma…

Prirodni sapuni Kuće magične trave

Prirodni sapuni su osnova svakodnevne higijene i njege kože. U tekućim šamponima i sapunima konvencionalne proizvodnje moguće je naići na svakojake sastojke koje ni ne znamo pročitati kao što su kemijski pjenjači, umjetni mirisi, različiti naftni derivati vrlo štetni za kožu i okoliš, a s obzirom na to da svi tekući proizvodi sadrže vodu, oni moraju na neki način biti i konzervirani, gdje dolazimo i do velikih količina štetnih konzervanasa. Prirodni sapuni su stoga ne samo alternativa, nego i logična potreba.

Kao i sve ostalo u životu, i higijena i njega tijela svode se na praktičnost, ekonomičnost i uštedu vremena. Iz tog razloga navikli smo na korištenje kozmetičkih preparata u praktičnim pakiranjima, na šprice, sprejeve, pumpice i sl. Pogotovo je to vidljivo kod uporabe sapuna. Koristeći tekuće sapune (deterdžente) za pranje ruku, lica i tijela, u plastičnim bočicama i na pumpicu, potpuno smo zaboravili na prirodne sapune kakve su koristile, a i same radile naše bake. 
Danas, kada sm…